Prilikom pokretanja poduzetničke priče, najčešće pitanje koje ljudi postavljaju, i oko kojeg se lome koplja jest koji oblik poslovanja izabrati, odnosno koji pravni oblik. Najčešće je to dilema firma,odnosno trgovačko društvo ili obrt.
U sljedećem članku ćemo se dotaknuti bitnih karakteristika i prednosti/mana prilikom otvaranja obrta uz paušalno oporezivanje, i jednog od oblika trgovačko društva, j.d.o.o. (jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.
Naravno, ovo je tema koja iziskuje puno širi aspekt sagledavanja, kao i detaljne kalkulacije odnosno planiranje,kako bi se predvidjela dugoročna isplativost. No, nadamo se da će i neke od karakteristika u članku biti od pomoći postojećim ili budućim poduzetnicima.
Kao i većina tekstova na ovom blogu, radi lakšeg razumijevanja proći ćemo te apekte kroz pitanja i odgovore. Pa krenimo redom …
Paušalni obrt ili j.d.o.o.
S aspekta jednostavnosti otvaranja/zatvaranja svakako bi preporučili obrt. Sa aspekta odgovornosti je prevaga na j.d.o.o., obzirom da se u obrtu odgovara i sa svom privatnom imovinom, dok se u j.d.o.o. za obaveze društva odgovara samo do visine temeljnog kapitala. No valja uzeti i obzir i mogući proboj pravne osobnosti, u kojem slučaju I u trg.društvu direktor može odgovarati i svojom imovinom, ukoliko se dokaže da je s namjerom oštetio društvo ili vjerovnike. Rokovi osnivanja su u principu trenutno dosta slični, pogotovo nakon uvođenja mogućnosti online otvaranja društava, putem aplikacije START, što je dosad bilo moguće samo za otvaranja obrta , preko usluge e-obrt, te se I trgovačko društvo (j.d.o.o.) može otvoriti u samo nekoliko dana. Troškovi za otvaranje obrta su u pravilu nešto niži, tako da je to dodatna prevaga na stranu obrta.
Također, evidencije koje je potrebno voditi za obrt koji se paušalno oporezuje su znatno jednostavnije od vođenja evidencija propisanih za trgovačka društva, s obzirom da su ona obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva.
S računovodstvene strane koji oblik je jednostavniji?
Oporezivanje obrta koji se paušalno oporezuje regulirano je pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, i moglo bi se reći da je u većini slučajeva dosta jednostavno. Evidencije koje obveznik mora voditi su KPR (knjiga prometa), u koju se upisuju svi naplaćeni računi, prema vrsti naplate, gotovinski ili bezgotovinski, te se po isteku 15 dana od kraja kalendarske godine nadležnoj ispostavi PU mora predati PO-SD obrazac u koji se prepišu podatci iz KPR-a prema kvartalima u kojima su ostvareni.
Neki obveznici, ovisno o djelatnosti također imaju obavezu predaje i TZ obrasca (obrazac za obračun članarine turističkoj zajednici).
J.d.o.o. je kao trgovačko društvo obveznik primjene Zakona o računovodstva te vođenja dvojnog knjigovodstva, i poštivanja odredbi iz istoga zakona, što je u startu dosta kompliciranije, i iziskuje puno šire znanje iz područja računovodstva.
Uvijek valja naglasiti kako je svako poslovanje specifično, koliko god se činilo jednostavno, i ne treba sve gledati usko. Npr. i obrtnik koji radi sa inozemstvom (3.e zemlje ili EU), u obavezi je također voditi i druge evidencije,i izvještavati o tome poreznu upravu (PDV obrasci, PDV-S obrasci, ZP obrasci). Zato bez obzira na jednostavnost uvijek dobronamjerno predlažem da se barem inicijalno posavjetuje sa stručnim osobama, kako bi spriječili kasnije probleme i možebitne prekršaje.
Koji je uvjet za paušalno oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti?
Paušalni porez na dohodak mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnosti obrta i samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a kojima ukupan godišnji primitak ne prelazi iznos propisan za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno iznos od 300.000,00 kn, te koji nisu u sustavu PDV-a.
No ne treba zanemariti ni to da se ne mogu sve djelatnosti paušalno oporezivati. Tako npr. paušalno oporezovani ne mogu biti zdravstveni djelatnici, odvjetnici, javni bilježnici, revizori, inježenjeri, arhitekti, porezni savjetnici, i sl. Odnosno one djelatnosti koje se obavljaju prema posebnim propisima, za koje je potrebna stručna sprema te često i članstvo u stručnim organizacijama.
Kolike su obveze poreza na dohodak i prireza, te doprinosa?
Porez na dohodak i prirez ovise o visini primitaka, pa tako postoji 5 razreda
1.razred
0-85.000,00 kn 1.530,00 kn (godišnje) + prirez
Zagreb = 1.805,40 kn godišnje / 150,45 kn mjesečno
2.razred
85.000,01 – 115.000,00 kn 2.070,00 kn (godišnje) + prirez
Zagreb = 2.442,60 kn godišnje / 203,55 kn mjesečno
3.razred
115.000,01 – 149.500,00 kn 2.691,00 kn (godišnje) + prirez
Zagreb = 3.175,38 kn godišnje / 264,62 kn mjesečno
4.razred
149.500,01 – 230.000,00 kn 4.140,00 kn (godišnje) + prirez
Zagreb = 4.885,20 kn godišnje / 407,10 kn mjesečno
5.razred
230.000,01 – 300.000,00 kn 5.400,00 kn (godišnje ) + prirez
Zagreb = 6.372,00 kn godišnje / 531,00 kn mjesečno
Visina doprinosa ovisi o tome da li je obrtniku to primarna djelatnost, odnosno da li je osiguran preko obrta, ili je obrt sekundarna djelatnost, odnosno obavlja se uz radni odnos u nekom drugom subjektu.
Ukoliko je obrt primarna djelatnosti, plaćaju se doprinosi po rješenju, regulirani osnovicom koja se mijenja svake godine, ovisno o kretanju prosječne plaće u RH. Za 2020.godinu je osnovica po kojoj se računaju doprinosi 3.496,80 kn, te su tako mjesečni doprinosi sljedeći : MIO I.stup (15%) = 524,52 kn, MIO II.stup (5%) = 174,84 kn, Zdravstveno (16,5%) = 576,97 kn. Sveukupno 1.276,33 kn.
Napomena : ukoliko osiguranik nije obveznik II.stupa, onda se plaća samo MIO I. u iznosu od 699,36 (20%).
Ako je sekundarna djelanost,odnosno obrtnik je u radnom odnosu kod nekog drugog, plaćaju se doprinosi po godišnjoj prijavi, ovisno o visini primitaka. Tako da oni iznose :
Visina primitka Godišnji doprinosi Mjesečni doprinosi
0-85.000,00 2.231,25 185,94
85.000,01 – 115.000,00 3.018,75 251,56
115.000,01 – 149.500,00 3.924,38 327,03
149.500,01 – 230.000,00 6.037,50 503,12
230.000,01 – 300.000,00 7.875,00 656,25
Što kada se prekorače propisani uvjeti za paušalno oporezivanje ?
Nakon prelaska propisanog praga od 300.000,00 kn paušalist mora
Od 01.u idućem mjesecu nakon prelaska praga ući u sustav pdv-a, o čemu treba do 15.og u mjesecu nakon prelaska praga javiti navedeno poreznoj upravi kroz P-PDV obrazac, u kojem označava da je ulazak po sili zakona.
Od trenutka prelaska praga voditi poslovne knjige, po načelu blagajne odnosno primitaka i izdataka (kao i klasični obrt koj se ne oporezuje paušalno.
j.d.o.o s računovodstvene strane. Što poduzetnik mora znati kada želi otvoriti ovaj vid poslovanja?
j.d.o.o je jedan od oblika trgovačkog društva, čije je poslovanje regulirano Zakonom o trgovačkim društvima. Trgovačka društva su obveznici poreza na dobit, te na ostvarenu dobit plaćaju porez na dobit u iznosu od 12% ili 18%, ovisno o ostvarenim prihodima u kalendarskoj godini.
Naravno, kod savjetovanja prilikom otvaranja trg.društava (npr.j.d.o.o ili d.o.o) najvažnije je budućem poduzetniku objasniti kako u ovom slučaju treba strogo razdvojiti vlasništvo (imanje kapitala) od pravne osobe, odnosno društva. Kod poduzetnika koji nakon obrta počinju, ili prelaze na ovaj vid poslovanja, u dosta slučajeva se teško priviknuti na to da se novcem društva ne može baratati kao vlastitim, dokle god na njega nije plaćen porez na dobit, porez na dohodak od kapitala i kapitalne dobiti, te isplate vlasnicima.
Trgovačka društva (pa tako i j.d.o.o.), obveznici su primjene zakona o računovodstvu, prema čl.4.st.1 ZOR-a.,te time i vođenja dvojnog knjigovodstva,prema čl.12. u istog zakona, tako da je sa računovodstvene strane dosta kompliciranije. Dobronamjeran savjet jest takve stvari prepustiti stručnim osobama, koje poznaju širok spektar poreznih zakona koji nisu ograničeni strogo samo na ZOR-om, nego cijelim spektar poreznih i srodnih zakona.
Skuplje u startu, u konačnici može ispasti i jeftinije, s obzirom na to da vam kvalitetno vođenje računovodstva i pravovremeni savjeti u cilju porezne optimizacije poslovanja, dugogoročno mogu uštedjeti dosta novca.